Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

SVIM BOSANCIMA I HERCEGOVCIMA, U IME REDAKCIJE STRANICE LUG, ČESTITAMO 25. NOVEMBAR,DAN DRŽAVNOSTI NAŠE DOMOVINE BOSNE I HERCEGOVINE.

25. novembar se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Naime, upravo tog historijski vrlo značajnog 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji. 25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je, dakle, obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije. Nakon nekoliko dana pomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da je BiH, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH. Ono što je najvažnija činjenica i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, je upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda.

BOSNA I HERCEGOVINA kao država, njen teritorij i njene granice imaju dugu historijsku tradiciju. Bosanska država nastala je krajem 12. stoljeća. Teritorij BiH se u naredna dva stoljeća širio u svim pravcima. Bosanski kralj Tvrtko I vladao je u drugoj polovini 14. stoljeća ne samo teritorijem današnje Bosne i Hercegovine nego i mnogim okolnim zemljama. Nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine, Otomanska imperija je na njenom teritoriju osnovala Bosanski sandžak koji je 1580. godine prerastao u Bosanski ejalet ili pašaluk koji je tako postao najveća administrativno-teritorijalna jedinica u Otomanskom carstvu. Bosanski pašaluk obuhvatao je sve okolne zemlje koje je još kralj Tvrtko držao. Time je održan političko-teritorijalni kontinuitet između bosanske srednjovjekovne države i BOSNE kao otomanske provincije. Pred početak Berlinskog kongresa 1878. godine Bosanski vilajet se faktički i pravno podudarao sa granicama savremene BOSNE I HERCEGOVINE, a odlukom Berlinskog kongresa uprava nad Bosnom i Hercegovinom povjerena je Austro-Ugarskoj. Granice Bosne i Hercegovine ostale su netaknute i nepovrijđene tijekom svih četrdeset godina austrougarske uprave. U tim je svojim granicama Bosna i Hercegovina u trenutku raspada Austro-Ugarske ušla u sastav Države Slovenaca, Hrvata i Srba. U okviru ove nove jugoslavenske države teritorijalna cjelovitost i integritet Bosne i Hercegovine potvrđeni su i zaštićeni, prvo Senzermenskim ugovorom, a zatim Vidovdanskim ustavom. Senzermenskim ugovorom iz 1919. godine ponovo se potvrđuje cjelovitost Bosne i Hercegovine, a Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca se obavezuje da Muslimanima Bosne i Hercegovine pruži punu zaštitu u svim njihovim vjerskim ustanovama, a posebno da im osigura da se pitanja koja se tiču njihovog porodičnog i ličnog statusa reguliraju po muslimanskim običajima. Prvi Ustav Kraljevine SHS, iz 1921. godine sadržavao je i jedan paragraf kojim je određeno da Bosna i Hercegovina ostaje u svojim sadašnjim granicama, te da postojeći okruzi u njoj važe kao oblasti. Time je i ovim inače strogo unitarističkim ustavom formalno priznata i garantirana teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine. Međutim, puni državnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine u ovom je stoljeću definiran na osnivačkom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), njenog ratnog parlamenta, koji se sastao u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine. Bosna i Hercegovina je u svojim povijesnim granicama tada pravno konstituirana kao država ravnopravnih građana Srba, Bošnjaka (tada Muslimana) i Hrvata, čiji su predstavnici tada odlučili da zemlja kao federalna jedinica uđe u sastav Demokratske Federativne Jugoslavije, kao ravnopravna sa ostalih pet republika. Granice Bosne i Hercegovine su tada potvrđene i priznate kao rezlutat višestoljetnog političkog, kulturnog i demografskog kontinuiteta i razvitka.

#Dandržavnosti #BosnaiHercegovina #DandržavnostiBiH